Zastara potraživanja u Bosni i Hercegovini: Prava, obaveze i zaštita građana
- Kenan Hadžalić
- Jul 26
- 3 min read
U pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, jedan od ključnih instituta koji utiče na svakodnevne odnose među građanima, privrednim subjektima i institucijama jeste zastara potraživanja. Iako se ovaj institut često spominje u sudskim i vansudskim postupcima, mnogi građani još uvijek nisu u potpunosti svjesni njegovog značenja, svrhe i posljedica. Cilj ovog članka je da na jasan, profesionalan i pristupačan način objasni suštinu zastare potraživanja, kako bi se građani mogli efikasno zaštititi i donositi informisane odluke.
1. Šta je zastara potraživanja?
Zastara potraživanja je pravni institut kojim se gubi mogućnost prisilne naplate nekog prava (najčešće novčanog potraživanja) putem suda, ako je protekao određeni zakonski rok bez da je povjerilac preduzeo pravne radnje radi ostvarivanja tog prava. Drugim riječima, dužnik i dalje može priznati dug i izvršiti ga dobrovoljno, ali povjerilac više nema pravni osnov da ga sudski prisili.
U entitetskim zakonodavstvima Bosne i Hercegovine, zastara je regulisana u:
Zakonu o obligacionim odnosima Republike Srpske,koji su sadržinski vrlo slični i u velikoj mjeri se oslanjaju na bivše jugoslovensko zakonodavstvo.
2. Svrha i značaj instituta zastare
Razlog postojanja instituta zastare leži u potrebi za pravnom sigurnošću i stabilnošću. Država na ovaj način nastoji spriječiti neodgovorno ponašanje povjerilaca koji godinama ne preduzimaju ništa kako bi ostvarili svoja prava, te da zaštiti dužnike od stalne neizvjesnosti i mogućnosti pokretanja postupaka nakon dugog vremenskog perioda. Cilj je potaknuti efikasnost i ažurnost u pravnim i finansijskim odnosima.
3. Primjeri iz svakodnevnog života
Institut zastare prisutan je u gotovo svim oblastima života. Neki od najčešćih primjera uključuju:
Komunalne usluge: Računi za vodu, struju, grijanje i telefon često podliježu jednogodišnjem roku zastare.
Pozajmice među fizičkim licima: Ako nije drugačije ugovoreno, opći rok zastare je pet godina od dospjelosti obaveze.
Naknada štete: Zastara nastupa nakon tri godine od kada je oštećeni saznao za štetu i počinioca, a najkasnije pet godina od nastanka štete.
Potraživanja iz radnog odnosa: Na primjer, zastara za neisplaćene plate i doprinose obično nastupa nakon tri godine.
Ovi primjeri jasno pokazuju koliko je zastara relevantna za svakodnevni život i prava građana.
4. Ko i kako se može pozvati na zastaru?
Zastara ne nastupa automatski. Da bi imala pravni efekat, dužnik se mora izričito pozvati na zastaru pred sudom ili drugim nadležnim organom. Sud ne smije samoinicijativno utvrđivati da je došlo do zastare. Pravo na pozivanje na zastaru ima svako lice protiv kojeg je podnesen zahtjev, bilo da se radi o fizičkom ili pravnom licu.
Zastarni rokovi teku od trenutka kada je potraživanje postalo dospjelo, odnosno kada je povjerilac imao pravo zahtijevati ispunjenje obaveze. Zastara se može prekinuti ako dužnik prizna dug ili ako povjerilac preduzme neku radnju pred sudom ili drugim organom. Nakon prekida, zastarni rok počinje da teče iznova.
5. Uobičajene zablude i greške građana
Građani često imaju pogrešnu predodžbu o tome šta zastara znači i kako funkcioniše. Neki od najčešćih nesporazuma uključuju:
"Ako je dug zastario, on više ne postoji" – Ne, dug postoji, ali se ne može prisilno naplatiti.
"Zastara nastupa sama po sebi" – Ne, na zastaru se mora izričito pozvati.
"Priznanje duga ne utiče na zastaru" – Priznanje duga, čak i usmeno, može prekinuti zastarni tok.
"Zastara ne važi za poreze i doprinose" – I javna davanja podliježu određenim rokovima zastare, ali su ti rokovi specifično propisani posebnim zakonima.
Takve greške mogu građane dovesti u nepovoljan pravni položaj, posebno ako ih protivna strana iskoristi.
6. Kako zaštititi svoja prava?
Da bi izbjegli posljedice zastare, građani trebaju voditi računa o rokovima i aktivno upravljati svojim potraživanjima. Preporučuje se:
Povjeriocima: Vodite urednu evidenciju o dospjelim potraživanjima i ne čekajte s pokretanjem postupaka.
Dužnicima: Provjerite datum nastanka potraživanja i, ako postoji sumnja u zastaru, savjetujte se s pravnikom prije nego što priznate dug.
U slučaju bilo kakve pravne nedoumice, angažovanje stručne pravne pomoći, poput advokata, može biti ključno za pravilno postupanje. Advokat može tačno procijeniti da li je nastupila zastara i pomoći vam da zaštitite svoja prava – bilo kao dužnik ili kao povjerilac.
7. Pravno upozorenje
Napomena: Ovaj tekst ima isključivo informativni i edukativni karakter i ne predstavlja pravni savjet. Svaki pravni slučaj je specifičan, a primjena zakona zavisi od konkretnih okolnosti. Građanima se preporučuje da, u slučaju pravne dileme ili spora, zatraže stručno mišljenje kvalifikovanog pravnika ili advokata.
Zaključak
Zastara potraživanja je mehanizam koji štiti pravni poredak i doprinosi sigurnosti u pravnim odnosima. Iako na prvi pogled može izgledati kao tehničko pitanje, ona ima dalekosežne posljedice po prava i obaveze svih građana. Razumijevanjem osnovnih pravila i pravovremenim djelovanjem moguće je izbjeći nepotrebne sporove, gubitke i komplikacije. Profesionalna pravna pomoć često je najbolji način da se iskoriste sve zakonske mogućnosti i sačuva ono što građanima po zakonu pripada.
Comments