Šta učiniti kada ste pozvani da budete saslušani kao osumnjičeni u istražnom postupku
- Kenan Hadžalić
- Jan 9
- 3 min read
Autor: Advokat Kenan Hadžalić
Poziv nadležnog tužilaštva ili policijskog organa radi saslušanja u svojstvu osumnjičenog za većinu građana predstavlja izuzetno stresan i pravno osjetljiv trenutak. Iako sam poziv ne znači automatski krivicu, način na koji se osumnjičeni ponaša od samog početka istražnog postupka može imati dugoročne i često presudne posljedice po daljnji tok krivičnog postupka.
U praksi advokature u Bosni i Hercegovini često se susrećemo sa situacijama u kojima su prava osumnjičenih formalno postojala, ali nisu bila pravilno iskorištena. Ovaj članak, zasnovan na Zakonu o krivičnom postupku Federacije BiH (ZKP FBiH), pozitivnim propisima i sudskoj praksi, ima za cilj da pruži jasan i praktičan vodič kako postupiti kada ste pozvani da budete saslušani kao osumnjičeni.
Šta znači status osumnjičenog prema ZKP FBiH?
Prema članu 21. stav 1. tačka a) ZKP FBiH, osumnjičeni je lice za koje postoje osnovi sumnje da je učinilo krivično djelo. Radi se o najnižem stepenu sumnje u krivičnom postupku, koji omogućava organima gonjenja da preduzimaju istražne radnje.
Međutim, iako se ne radi o utvrđenoj krivici, sudska praksa jasno pokazuje da se rani iskazi osumnjičenog često koriste kao temelj za kasnije procesne odluke, uključujući podizanje optužnice ili određivanje mjera zabrane.
Poziv na saslušanje – da li ste dužni doći?
Ako ste uredno pozvani od strane policijskog organa ili tužilaštva, dužni ste da se odazovete pozivu. Neodazivanje može rezultirati prinudnim dovođenjem, u skladu sa ZKP FBiH.
Važno je, međutim, naglasiti razliku između obaveze dolaska i obaveze davanja izjave – zakon ne propisuje obavezu da osumnjičeni iznese odbranu.
Pravo na šutnju – zakonska garancija, ne znak krivice
Zakon o krivičnom postupku FBiH izričito propisuje da osumnjičeni nije dužan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja. Ovo pravo predstavlja jedno od temeljnih procesnih prava i ne smije se tumačiti na štetu osumnjičenog.
U praksi, nepromišljene izjave, date pod stresom ili bez pravne pripreme, nerijetko imaju teže posljedice od odluke da se odbrana privremeno uskrati.
Pravo na advokata od prvog saslušanja
Prema članu 53. ZKP FBiH, osumnjičeni ima pravo na branitelja od prvog ispitivanja. Prisustvo advokata nije formalnost, već suštinski mehanizam zaštite prava osumnjičenog.
Uloga advokata u ovoj fazi uključuje:
kontrolu zakonitosti saslušanja,
zaštitu od sugestivnih ili nedopuštenih pitanja,
savjetovanje o procesnim posljedicama svake izjave,
strateško planiranje odbrane od samog početka.
Iskustvo pokazuje da osumnjičeni koji pristupe saslušanju bez pravnog savjeta često nisu svjesni težine i pravnih implikacija vlastitih riječi.
Kako zakonito izgleda saslušanje osumnjičenog?
Prije početka saslušanja, organ koji vrši ispitivanje dužan je, u skladu sa ZKP FBiH, upoznati osumnjičenog sa:
djelom koje mu se stavlja na teret,
pravom na šutnju,
pravom na branitelja,
činjenicom da se izjava može koristiti kao dokaz u postupku.
Svako odstupanje od ove zakonom propisane procedure može imati značaj za zakonitost pribavljenih dokaza, ali samo ukoliko se na vrijeme i pravilno istakne.
Najčešće greške osumnjičenih u praksi
Na osnovu advokatske prakse i sudskih predmeta, najčešće greške osumnjičenih su:
Davanje izjave bez savjetovanja s advokatom, iz uvjerenja da će „sve objasniti“.
Nedosljedni i nepotpuni iskazi, koji se kasnije porede s drugim dokazima.
Umanjivanje ili relativizacija radnji, što se u kasnijoj fazi može tumačiti kao priznanje.
Pokušaj naknadne izmjene odbrane, što sudovi često ocjenjuju kao prilagođavanje dokazima.
Neprijavljivanje procesnih povreda na vrijeme, čime se gubi mogućnost njihove kasnije uspješne isticanja.
Kako izjava utiče na daljnji tok krivičnog postupka
Izjava osumnjičenog data u fazi istrage često ima dugotrajan efekat i može uticati na:
odluku tužioca o podizanju optužnice,
pravnu kvalifikaciju krivičnog djela,
prijedlog mjera zabrane ili pritvora,
ukupnu strategiju tužilaštva u dokaznom postupku.
Jednom data izjava ostaje dio spisa predmeta i ne može se jednostavno povući.
Posebne situacije: lišenje slobode i mjere zabrane
U određenim okolnostima, saslušanje osumnjičenog može biti praćeno lišenjem slobode ili prijedlogom za određivanje pritvora, ukoliko postoje razlozi propisani ZKP FBiH (opasnost od bjekstva, uticaj na svjedoke, ponavljanje krivičnog djela).
U takvim situacijama, brza i stručna pravna reakcija je ključna, jer se odluke donose u kratkim rokovima, a posljedice mogu biti izuzetno ozbiljne.
Zaključak – zašto je pravovremeni pravni savjet ključan
Poziv na saslušanje u svojstvu osumnjičenog ne znači da je ishod postupka unaprijed određen. Međutim, krivični postupak je strogo formalan proces u kojem svaka izjava, svaki propust i svaka procesna greška mogu imati dugoročne posljedice.
Zakon o krivičnom postupku FBiH osigurava širok spektar prava osumnjičenom, ali ta prava imaju stvarnu vrijednost samo ako se koriste pravilno i na vrijeme. Upravo zato je pravovremeno savjetovanje i angažovanje advokata često presudno za zaštitu prava, sloboda i pravne sigurnosti osumnjičenog.