Pravno mišljenje: Nasilje u porodici prema Krivičnom zakonu Federacije BiH

Kenan Hadžalić
Jul 24
3 min read

Uvod

Nasilje u porodici predstavlja ozbiljno krivično djelo koje ugrožava temeljne društvene vrijednosti — sigurnost, integritet i dostojanstvo članova porodice. Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) je, putem Krivičnog zakona FBiH (KZ FBiH), jasno definisala ovo djelo, predvidjela odgovarajuće sankcije i uspostavila sistem zaštite žrtava. Pored zakonske regulative, sudska praksa i analiza stvarnih slučajeva dodatno pojašnjavaju primjenu ovog zakona u periodu 2022–2025.

Definicija krivičnog djela

Prema članu 222. KZ FBiH, nasilje u porodici obuhvata svaki oblik fizičkog, psihičkog ili drugog zlostavljanja među članovima porodice ili domaćinstva, koje uzrokuje tjelesnu ili duševnu patnju. Djelo se može manifestovati kroz udarce, prijetnje, zastrašivanje, prisilu, ograničavanje slobode kretanja, kao i putem ekonomskog zlostavljanja.

Član 222. stav (1) KZ FBiH: "Ko primjenom nasilja, drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrozi tjelesni ili duševni integritet člana svoje porodice ili porodične zajednice, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine."

Namjera izvršenja i subjektivni element

Kod krivičnog djela nasilja u porodici ključno je postojanje namjere (lat. dolus). Naime, učinilac mora biti svjestan svog ponašanja i njegove posljedice, te ga mora htjeti ili pristati na njegovo nastupanje. Namjera se ogleda u ponovljenom zlostavljanju, prijetnjama i aktivnostima koje nisu rezultat nehata, već svjesne volje da se žrtvi nanese šteta.

U sudskoj praksi, Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu broj 09 0 K 019365 22 K iz 2022. godine, jasno navodi da "učinilac koji kontinuirano ponavlja djela nasilja uz verbalne prijetnje i demonstraciju moći, ispunjava uslove za kvalifikaciju umišljajne forme krivnje".

Stepene krivnje

Krivično pravo Federacije BiH razlikuje više oblika krivnje:

Direktna namjera (dolus directus) – učinilac želi posljedicu (npr. fizički napad sa svjesnom namjerom da povrijedi).
Eventualna namjera (dolus eventualis) – učinilac ne želi, ali pristaje na mogućnost nastupanja posljedice.
Svesni nehaj (luxuria) – zna da može doći do posljedice, ali se bez osnova uzda da do toga neće doći.
Obični nehaj (negligens) – nije bio svjestan, iako je trebao i mogao biti.

U slučajevima nasilja u porodici, najčešće se radi o direktnoj ili eventualnoj namjeri. Nehaj je rjeđi, ali može biti relevantan kod, recimo, zanemarivanja potreba djeteta, što je takođe oblik porodičnog nasilja.

Krivične sankcije

Zakonski predviđena kazna za osnovni oblik nasilja u porodici je zatvor od tri mjeseca do tri godine, dok se kazna povećava u sljedećim okolnostima:

Ako je djelo učinjeno prema maloljetnom licu (stav 2),
Ako su posljedice teške (teške tjelesne povrede, psihološke traume),
Ako je djelo učinjeno više puta ili u prisustvu drugih članova porodice.

Sudska praksa pokazuje trend pooštravanja kazni, osobito kod povratnika. U Presudi Vrhovnog suda FBiH broj 070 0 K 090247 23 Kž iz 2023. godine, izrečena je kazna zatvora od 4 godine zbog kombinacije fizičkog nasilja i prijetnji smrću, počinjenih pred maloljetnom djecom.

Poređenje s drugim krivičnim djelima

Nasilje u porodici često se preklapa sa djelima kao što su:

Tjelesna povreda (član 172. KZ FBiH),
Ugrožavanje sigurnosti (član 183.),
Zlostavljanje i mučenje (član 190.).

Međutim, ključna razlika je kontekst – kada se djelo desi unutar porodice ili domaćinstva, ono dobiva specifičnu pravnu kvalifikaciju, jer se narušavaju ne samo individualna prava, već i osnovna društvena jedinica — porodica.

Slučajevi iz 2022–2025

Mostar, 2022 – Učitelj fizički napao suprugu pred djecom. Kazna: 2 godine zatvora, mjere zabrane prilaska.
Bihać, 2023 – Muškarac prijetio bivšoj supruzi putem društvenih mreža. Krivično gonjenje prema članu 222. i 183.
Tuzla, 2024 – Žena osuđena na godinu zatvora zbog psihičkog zlostavljanja sina, uz nalaz psihološkog vještačenja.

Ovi slučajevi ukazuju na porast svijesti javnosti i pravosudnog sistema o ozbiljnosti nasilja u porodici, bez obzira na pol i ulogu počinioca.

Prevencija i dodatni resursi

Pored kaznenih mjera, zakon predviđa i zaštitne mjere: udaljavanje iz stana, zabranu prilaska, obavezno liječenje od ovisnosti ili psihijatrijsko liječenje. Sudije sve češće koriste ove mjere radi prevencije recidiva.

Za dodatne informacije, pogledajte sljedeće stranice:

Zaključak

Nasilje u porodici prema KZ FBiH je ozbiljno krivično djelo s jasno definisanim elementima, stepenima krivnje i sankcijama. Sudska praksa u posljednje tri godine pokazuje trend jače zaštite žrtava i strožijeg kažnjavanja počinilaca. No, dugoročna prevencija zahtijeva i širu društvenu podršku, edukaciju i psihosocijalne mjere.